Za smrt Marka Kraljevića različno se pripovijeda. Jedni vele da ga je negdje u selu Rovinama ubio nekakav Karavlaški vojvoda Mirčeta zlatnom strijelom u usta, kad su se Turci bili s Karavlasima. Drugi kazuju da mu se u takvome boju zaglibio Šarac u nekakvoj bari kod Dunava i da su ondje obojica propali. U krajini Negotinskoj pripovijeda se da je to bilo u jednoj bari … Nastavi čitati San Marka Kraljevića

Za Čehe i Slovake je duben (po dubu-hrastu), za Poljake kwiecien (cvjetanje), za Bjeloruse krasavik. Slovenci su ga nekada zvali mali traven, Rusi cveten, a za Hrvate je i dalje travanj. Kod Srba je dugo bio znan kao biljnik ili ležitrava (po nekim tumačenjima – vrijeme kada nakon duge zime čovjek napokon može da legne u travu). Ovaj je mjesec, kako piše Milan Stevančević, po … Nastavi čitati Novi život

Mjesec mart (suhi, derikoža, ožujak…) u narodnom vjerovanju važi za ćudljivo doba godine u kojem su moguće nagle promjene vremena. To je prevrtljivi period u kojem priroda vara i ljude i biljke. Primjera radi, među Poljacima se ovaj mjesec zato nazivao “lažicvijećem”. Otud se, kažu, ne valja prerano radovati proljeću. O tome govori i predanje o nestrpljivoj babi koje je 1892. prenio Glasnik Zemaljskog muzeja. … Nastavi čitati Ako ne ugrize, repom ošine

Bogato narodno blago, čini se, nudi rješenje za sve naše nedaće. Brojne su prečice do sreće, samo ih treba otkriti. U tome nam, vjerovalo se, mogu pomoći i različite travke, zvijezde ili hladna voda. MUHAMED FEJZI KULINOVIĆ prikupio je krajem 19. vijeka tek dio ovih bosanskih recepata za sreću. Objavljeni su u Glasniku zemaljskog muzeja davne 1898. godine, uz napomenu autora da bi se “moralo … Nastavi čitati Bosanski savjeti za sreću

Naš narod pripisujući vrline u karakteru, junaštvu i drugim svojstvima svojim precima, tvrdi to i o bogatstvu njihovu. Silan su oni novac imali. I dan dani je rasut širom Bosne i Hercegovine. Ondje je zakopan pod zemljom, tamo je spušten pun kazan u nekakvu staru bunarinu, eno one široke pločurine, gdje je pritisla cijelu jamu sama zlata i srebra. Vidite li one ogromne gvozdene kovčežine … Nastavi čitati Zakopano bosansko blago

Kopriva je od davnina cijenjena i kao hrana i kao lijek. U isto vrijeme, uz ovu su biljku vezana brojna vjerovanja naroda širom Evrope. Škoti tako smatraju da je kopriva iznikla na onim mjestima gdje su Sotona i njegovi sljedbenici pali nakon što su, zbog neposlušnosti, prognani iz raja. U Danskoj vjeruju da kopriva raste iz krvi nedužne osobe. Skandinavski mitovi koprivu vezuju za boga … Nastavi čitati Kopriva i djevojačka sreća

Alhemija je, kažu nam knjige, umijeće postizanja besmrtnosti ili pretvaranja metala u zlato. Mitska supstanca kojom se to može postići, zove se kamen mudrosti. Za tim “kamenom”, čini se, ljudi tragaju od kad je svijeta i vijeka. U Bosni, pak, postoji magična trava zlatica, samo je treba pronaći. O tome u aprilu 1891. izvještava Glasnik Zemaljskog muzeja BiH. “U Čajniču zabilježio je g. STEVAN DELIĆ, … Nastavi čitati Bosanska alhemija

Po VESELINU ČAJKANOVIĆU, kult drveta i biljaka jedini je od starih kultova sa kojim se crkva brzo i bezuslovno izmirila pa je u narodu ostao neobično svjež i jak. U vrijeme paganizma, bilo je mnogo svetih šuma, a na osnovu imena manastira kao što su Grabovac, Krušedol ili Orahovica, može se zaključiti da su ovi vjerski objekti zamijenili starinska predhrišćanska svetilišta u svetim gajevima. Stabla … Nastavi čitati Kult drveta