San Marka Kraljevića

Za smrt Marka Kraljevića različno se pripovijeda. Jedni vele da ga je negdje u selu Rovinama ubio nekakav Karavlaški vojvoda Mirčeta zlatnom strijelom u usta, kad su se Turci bili s Karavlasima. Drugi kazuju da mu se u takvome boju zaglibio Šarac u nekakvoj bari kod Dunava i da su ondje obojica propali. U krajini Negotinskoj pripovijeda se da je to bilo u jednoj bari … Nastavi čitati San Marka Kraljevića

Novi život

Za Čehe i Slovake je duben (po dubu-hrastu), za Poljake kwiecien (cvjetanje), za Bjeloruse krasavik. Slovenci su ga nekada zvali mali traven, Rusi cveten, a za Hrvate je i dalje travanj. Kod Srba je dugo bio znan kao biljnik ili ležitrava (po nekim tumačenjima – vrijeme kada nakon duge zime čovjek napokon može da legne u travu). Ovaj je mjesec, kako piše Milan Stevančević, po … Nastavi čitati Novi život

Ako ne ugrize, repom ošine

Mjesec mart (suhi, derikoža, ožujak…) u narodnom vjerovanju važi za ćudljivo doba godine u kojem su moguće nagle promjene vremena. To je prevrtljivi period u kojem priroda vara i ljude i biljke. Primjera radi, među Poljacima se ovaj mjesec zato nazivao “lažicvijećem”. Otud se, kažu, ne valja prerano radovati proljeću. O tome govori i predanje o nestrpljivoj babi koje je 1892. prenio Glasnik Zemaljskog muzeja. … Nastavi čitati Ako ne ugrize, repom ošine

Bosanski savjeti za sreću

Bogato narodno blago, čini se, nudi rješenje za sve naše nedaće. Brojne su prečice do sreće, samo ih treba otkriti. U tome nam, vjerovalo se, mogu pomoći i različite travke, zvijezde ili hladna voda. MUHAMED FEJZI KULINOVIĆ prikupio je krajem 19. vijeka tek dio ovih bosanskih recepata za sreću. Objavljeni su u Glasniku zemaljskog muzeja davne 1898. godine, uz napomenu autora da bi se “moralo … Nastavi čitati Bosanski savjeti za sreću

Zakopano bosansko blago

Naš narod pripisujući vrline u karakteru, junaštvu i drugim svojstvima svojim precima, tvrdi to i o bogatstvu njihovu. Silan su oni novac imali. I dan dani je rasut širom Bosne i Hercegovine. Ondje je zakopan pod zemljom, tamo je spušten pun kazan u nekakvu staru bunarinu, eno one široke pločurine, gdje je pritisla cijelu jamu sama zlata i srebra. Vidite li one ogromne gvozdene kovčežine … Nastavi čitati Zakopano bosansko blago

Duša noću hoda po svijetu

Slovenački istoričar i etnolog EMILIJAN LILEK (1850-1940) postao je profesor Prve gimnazije u Sarajevu 1889. godine. Napisao je udžbenik bosanske istorije, a boravak u Bosni iskoristio je za prikupljanje narodnih običaja i vjerovanja. Iz njegovih spisa, izdvajamo pabirke o duši. “Duša umrloga ne ide odmah nakon smrti u nebo, nego se do 40 dana zadržaje oko groba i u kući, gdje oblijeće prvijeh sedam dana … Nastavi čitati Duša noću hoda po svijetu

Kopriva i djevojačka sreća

Kopriva je od davnina cijenjena i kao hrana i kao lijek. U isto vrijeme, uz ovu su biljku vezana brojna vjerovanja naroda širom Evrope. Škoti tako smatraju da je kopriva iznikla na onim mjestima gdje su Sotona i njegovi sljedbenici pali nakon što su, zbog neposlušnosti, prognani iz raja. U Danskoj vjeruju da kopriva raste iz krvi nedužne osobe. Skandinavski mitovi koprivu vezuju za boga … Nastavi čitati Kopriva i djevojačka sreća

Bosanska alhemija

Alhemija je, kažu nam knjige, umijeće postizanja besmrtnosti ili pretvaranja metala u zlato. Mitska supstanca kojom se to može postići, zove se kamen mudrosti. Za tim “kamenom”, čini se, ljudi tragaju od kad je svijeta i vijeka. U Bosni, pak, postoji magična trava zlatica, samo je treba pronaći. O tome u aprilu 1891. izvještava Glasnik Zemaljskog muzeja BiH. “U Čajniču zabilježio je g. STEVAN DELIĆ, … Nastavi čitati Bosanska alhemija

Kult drveta

Po VESELINU ČAJKANOVIĆU, kult drveta i biljaka jedini je od starih kultova sa kojim se crkva brzo i bezuslovno izmirila pa je u narodu ostao neobično svjež i jak. U vrijeme paganizma, bilo je mnogo svetih šuma, a na osnovu imena manastira kao što su Grabovac, Krušedol ili Orahovica, može se zaključiti da su ovi vjerski objekti zamijenili starinska predhrišćanska svetilišta u svetim gajevima. Stabla … Nastavi čitati Kult drveta