Rekvijem za Staljinovog sina

Novine Crvena zvijezda objavile su 15. avgusta 1941. godine da je u borbama kod Vitebska “nevjerovatno junaštvo” pokazao komandir baterije JAKOV DŽUGAŠVILI. Poručnik Džugašvili zbog toga je i odlikovan Ordenom Crvene zastave. Za odlikovanje su znali svi, osim samog Jakova, sina sovjetskog vođe Staljina. On je, naime, već mjesec dana bio u njemačkom zarobljeništvu. Njemačke snage udarile su na Vitebsk, zauzele grad i opkolile tri … Nastavi čitati Rekvijem za Staljinovog sina

Šta se nekad moralo znati

Svaka djevojka i svaki dečko treba da umije i uraditi po kući sve što treba. Djevojka da umije skloniti, namjestiti, očistiti, prešiti i prišiti, zakrpiti, oprati, skrojiti, okrečiti, olijepiti, i stoku i živinu nahraniti, a zrelija djevojka da umije hljeb i drugo umijesiti, peć užariti, najpotrebnije skuhati i ispeći, krave pomusti, pa i sir i maslo načiniti. Da umije uraditi i što treba u vrtu: … Nastavi čitati Šta se nekad moralo znati

Drumovi i hanovi

Tri važna druma povezivala su Balkan sa Carigradom: drevni put Via Egnatia koji je polazio iz albanskih luka i pružao se preko Ohrida, Bitolja i Skoplja; veliki vojni drum koji je prolazio kroz Beograd, Sofiju i Plovdiv te put što je vodio iz donjeg Podunavlja preko Tundžanske doline i Jedrena. KONSTANTIN JIREČEK je o osmanskim saobraćajnicama zabilježio da “od pada Rimske imperije u Evropi nije … Nastavi čitati Drumovi i hanovi

Teslina golubica

Već zašao duboko u godine, živeći sam, kao okoreli neženja, u hotelu, izabrao je sobu 207 (broj je deljiv sa tri), a sobarici poručio da mu svakog dana ostavlja po 18 peškira. Večeravao je tačno u osam časova, a na stolu se nalazilo, kao i obično, 18 platnenih salveta. Za stolom je pomno brisao već blistavo srebrno i kristalno posuđe, koristeći uvek drugu salvetu. U … Nastavi čitati Teslina golubica

Bosanci i sokolovi

Bosna je jedna od onih rijetkih zemalja u Evropi u kojoj se je sve do danas održao lov sa sokolovima, premda i to malo pomalo prestaje. Lovom sa sokolovima bave se još jedino plemićke obitelji UZEIRBEGOVIĆA u Maglaju na Bosni i ŠIRBEGOVIĆA i SMAILBEGOVIĆA u Tešnju. Izvrsne sokolove za lov hvataju u Ozren planini, pa kad su ih izvježbali idu s njima u lov. Soko … Nastavi čitati Bosanci i sokolovi

Ždrebac Sergeja Jesenjina

Da se snađe u doba gladi, SERGEJ JESENJIN često putuje na jug Rusije. U Harkovu, Rostovu i Taganrogu sa ANATOLIJEM MARIENGOFOM priređuje književne večeri i predavanja, dolazeći u dodir sa mladim svetom i piscima. U Moskvu se uvek vraća donekle oporavljen, svež i veseo, sa bezbroj utisaka, planova, novih pesama i rezervama namirnica. Na jednom od ovakvih putovanja, u leto 1920, Jesenjin doživljuje sudbonosan preokret … Nastavi čitati Ždrebac Sergeja Jesenjina

Malerozni princ Kurdistana

Pristigao je u pansion Rikli na Bledu u petak, 5. avgusta 1927. godine. Bio je čovjek otmenih manira, sa licem bakarne boje. Perfektno je govorio engleski, francuski i njemački jezik. Njegove teške kofere krasile su etikete najluksuznijih hotela Pariza, Londona i Kopenhagena. U knjigu gostiju upisao se kao MUHAMED EMIR AL RAŠID – princ Kurdistana. Pravu senzaciju, kako je zapisao izvještač Politike, ovaj plemić izazvao … Nastavi čitati Malerozni princ Kurdistana

Nekad i sad

Staro doba, zlatno doba! Evo mi je osamdeseta i ja još dobro pamtim da smo zadovoljniji bili onda – vo vremja ono. Rad nas držao i snažio. Nijesmo mislili kako ćemo glavom nebo dodirnuti. Vaktom legni, a vaktom ustani, pa nas zdravlje služilo te smo bili zdravi ko drenovina. Nijesam znao što je kostobolja – Bože učuvaj! A danas, mladić u najljepšim godinama, daj dva … Nastavi čitati Nekad i sad

Šah i fukara

Bio nekakav šah, pa kao šah imao prekrasnih palača, a blaga – ni sam nije znao koliko. Jedne večeri sjedio je on na divanhani jedne svoje palače i zamislio se u teške misli. Kiša je pljuštila kao iz kabla, a po onom blatu i pljusku tapao nekakav čovjek, pa pjeva što mu grlo daje. Na njemu su gaće i zaprljana košulja, opasao se izderanim pojasom, … Nastavi čitati Šah i fukara

Predizborna priča

Jedan seljak povede u grad magarca i kozu da ih proda. Koza je nosila klepetušu. Tri lopova ugledaše seljaka i jedan reče: “Ukrašću kozu, a seljak neće ni opaziti”. Drugi lopov reče: “A ja ću mu ukrasti magarca ispred nosa”. Treći reče: “Ma, ja ću pokrasti seljaka do gole kože”. Prvi se lopov prikrade do koze, skide s nje klepetušu i objesi je magarcu, a … Nastavi čitati Predizborna priča